Naknada štete nastale u prometnoj nezgodi

Sudionici prometne nezgode, kojima je zbog iste nastala imovinska i neimovinska šteta, mogu sukladno Zakonu o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 dalje u tekstu Zakon o obveznim odnosima) i Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu prijaviti štetu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09. 152/14) dalje u tekstu Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, potražujući naknadu za pretrpljenu štetu na vozilu te štetu zbog povrede prava osobnosti, odgovornoj osobi najčešće osiguravajućem društvu kod kojeg je bilo osigurano vozilo štetnika odnosno u slučaju trećih osoba po izboru ili kod osiguravajućeg društva štetnika ili oštećenog.

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu oštećena osoba ima pravo podnijeti neposredni zahtjev odgovornom osiguratelju. Sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu. Ako oštećena osoba podnese odštetni zahtjev neposredno odgovornom osiguratelju, u odgovoru na takav zahtjev odgovorni osiguratelj ne može isticati prigovore koje bi na temelju zakona ili ugovora o osiguranju mogao istaknuti prema osiguranoj osobi zbog nepridržavanja zakona ili ugovora o osiguranju.

Po nastanku prometne nezgode sudionici su u obvezi, ukoliko nije potrebna intervencija policije, ispuniti i potpisati te međusobno razmijeniti Europsko izvješće o nezgodi.

Odštetni zahtjev mora sadržavati dokumentaciju temeljem koje se može utvrditi svojstvo oštećenik te visina šteta.

Ključne riječi: Zakon o obveznim odnosima, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, naknada štete, prometna nezgoda, odštetni zahtjev, prijava štete, oštećeni, osiguranje, osiguravajuća društva

Ksenija Vrkić, odvjetnica